Boris Dvornik

Glumac je koji je hrvatsku filmsku, televizijsku, a potom i kazali?nu scenu
obilje?io do te mjere da je ona bez njega gotovo nezamisliva. Iako se glumom
po?eo baviti jo? od osme godine, pravu karijeru zapo?eo je ulogom u filmu
Deveti krug F. ?tiglica, koja mu je ve? na po?etku donijela veliku popularnost.
Slijedila su desetlje?a rada na filmu: Martin u oblacima, Prekobrojna, Most,
Kad ?uje? zvona, U gori raste zelen bor, Opklada, Licem u lice, Lito vilovito,
Svanu?e, ?ovek nije tica, ?ovik od svita, Konjuh planinom, Ljubav i poneka psovka,
Bablje ljeto, ?ivot je masovna pojava, Dru?ba Pere Kvr?ice, Lov na jelene,
?ivjeti od ljubavi, Sutjeska, Hitler iz na?eg sokaka, Leta?i velikog neba,
Okupacija u 26 slika, Kiklop...
Ogroman broj uloga na filmu kao i nagrada koje je primio za te uloge nije
Borisa Dvornika sprije?io da se jednako uspje?no oku?a i na televiziji
koja mu je kod naj?ire publike i pribavila za na?e prilike iznimnu popularnost:
Roko i Cicibela, Malo misto, ?ovik i po, Velo misto, Kapelski kresovi.
Zapa?en je tako?er i kao estradni umjetnik, povremeno i kao pjeva? zabavne glazbe,
ali Dvornik ?e, osobito od osamdesetih godina, sve vi?e vremena pronalaziti i za kazali?te.
Premda se Boris rado sje?a Libra Marka Uvodi?a u kojemu je jo? 1969. igrao na
Splitskom ljetu, novija ga kazali?na publika ipak bolje pamti iz opereta.
Straussova ?i?mi?a, te dvaju Tijardovi?evih bisera - Male Floramy i Spli'skog akvarela.
Dodaju li se tome sjajne kreacije u ?jora Fili i ?jor Bartulovim snovima
E de Filippa, Ribarskim sva?ama C. Goldonija, u Drami bez naslova A. P. ?ehova,
u Bre?anovim dramama Ne?astivi na gimnaziji u gradi?u "N",
Hamlet u selu Mrdu?a Donja i Julije Cezar, u Dundu Maroju M. Dr?i?a,
u Bljesku zlatnog zuba M. Mati?i?a, u Pirandellovoj predstavi ?ovik,
zvir i kripost, ili u Buzdi nepoznatog makarskog autora;
onda je o?ito da imamo posla s rijetkom stvarala?kom energijom,
koja se ovom prilikom jo? jednom vra?a Miljenku Smoji. Ni?ta neobi?no.
Izuzme li se Mala Floramy u kojoj je Dvornik igrao vi?e od 300 puta,
onda su Roko i Cicibela i Roko krvolok, tako?er Smojini tekstovi,
ujedno neke od najizvo?enijih Borisovih uloga u kazali?tu.